Posljednji članci

Asus Maximus III Formula

Već na prvu loptu možemo uočiti kako je Asus napravio dobar posao po pitanju layouta uz par nelogičnih promašaja koje ćemo spomenuti kasnije u tekstu. Crvena i crna kombinacija boja su danas očito u modi, a istu shemu boja koristi i Asus na svojim Maximus III Formula matičnim pločama. Crni PCB, sa crvenim umetcima, te bijelim/kromiranim detaljima čini ovu ploču pravim melemom za oko.

I na ovoj ploči, Asus koristi Stack Cool tehnologiju koju već neko prakticiraju i ostali vendori ali pod nešto drukčijim nazivom. Konkretno, u PCB ploče je dodan duplo veći udio bakra (famozni 2oz sloj) koji bolje raspršuje toplinu po PCB-u, odnosno smanjuje temperaturu, te povećava vodljivost komponenti, i na kraju krajeva bolji overclocking potencijal. Da je Asus mislio na svaku sitnicu govori i činjenica kako je ispod poluge za stezanje socketa ubacio komadić plastike kako se PCB ploče ne bi oštetio. Još ćemo reći par riječi oko socketa na ovoj ploči, a to je pogađate, potencijalni problem s istima o kojima ste imali prilike čitati.

Ploča koristi low-profile komponente, tako da je prostor oko socketa čist i pristupačan. A instalaciju hladnjaka čini dječjom igrom. Iako vojska kondenzatora oko socketa aludira na problem prilikom sub-zero izolacije ploče, problema ne bi trebalo biti jer su svi dijelovi kako smo već spomenuli iznimno pristupačni. Regulacija napona je jedna od stvari kojoj se pridaje sve više važnosti. Koliko ima smisla, a koliko nema, prosudite sami. Sjetimo se kako su proizvođači na X58 ploče uredno stavljali po 6-10-12 faza. Sa P55 pločama to očito nije ni približno tako, pa ćete rijetko viđati ploče sa manje od 10-ak faza. Maximus III Formula donosi 16 faza za procesor, tri za VTT/uncore, tri faze za memoriju, te jednu za čipset. Ako ste mislili da je to pretjerano razmislite još jednom i pogledajte high end P7P55D serije (Deluxe/Premium ploče). No da ne zaključimo ovu sekciju u lošem tonu, iznesimo što smo imali prilike vidjeti. Detaljnim ispitivanjem napona preko multimetra i ProbeIT izlaza na ploči možemo zaključiti kako je Asus napravio jednostavno fenomenalan posao po pitanju regulacije napona na ploči. Pad napona je praktički nepostojeći, ili pak radi lagani overvolt u “najgorem” slučaju. Tome u prilog ide i 28 low-profile Fujitsu  kondenzatora koji su pozicionirani oko socketa kako bi što bolje “peglali” napon i davali što čistiju struju za procesor i ostale komponente.

S obzirom da se radi o P55 čipsetu, kako smo i opisali ukratko na početku recenzije, ploča dolazi sa četiri DIMM utora s podrškom za 16GB DDR3 memorije. Neki proizvođači prakticiraju i ubacivanje većeg broja DIMM utora (kao npr. Gigabyte na svojim UD6 pločama – njih šest komada), ali i dalje je moguć “tek” dual-channel mod rada. Novost po pitanju DIMM utora, a što je Asus počeo prakticirati i na ostalim svojim novim pločama jest način instalacije memorije. Naime, za razliku od dosadašnja dva “klipića” koje je inače bilo potrebno otključati, sada treba otključati samo jedan, i to onaj gornji. U praksi stvar funkcionira prilično dobro, a i više neće biti problema sa konfliktima kopči memorijskih utora sa grafičkom karticom što se prije znalo događati.

Hlađenje na ploči je izvedeno na pasivni način, odnosno nema nikakvih aktivnih elemenata kao što su ventilatori. Takvo rješenje se pokazalo kao vrlo dobrim, ali pri korištenju većih napona, poželjno je staviti neki ventilator da puše po heatsinku čipseta. Kako smo već napomenuli na početku, svi elementi na ovoj ploči su low-profile, tako da je najviši element visine PCI utora. Samo hlađenje se sastoji od dva dijela. Prvi dio je pasivni hladnjak koji se nalazi na PCH-u iliti čipsetu, a drugi se dio nalazi oko socketa a služi za hlađenje regulacije napona te je povezan heatpipeovima. Iako bi se na prvi pogled tako moglo zaključiti, na srednjem heatsinku koji je inače ukrašen svjetlećim ROG logotipom, ispod njega se nalazi tek par MOSFET-a koji su tu za napajanje čipseta. Valja spomenuti da se gornji dio blokova s MOSFET-a mogu skinuti te po želji namontirati neki vodeni blok. Svi elementi su pričvršćeni vijcima. Da je to pozitivan potez govori i činjenica kako smo skidanjem istih imali prilike vidjeti gotovo savršeno nasjedanje hladnjaka na kritična mjesta.

Back-panel ploče na prvi pogled izgleda pomalo siromašno, no svi potrebni konektori su tu. Nabrojat ćemo ih slijeva, nadesno – jedan PS/2 za tipkovnicu, dva USB2.0 konektora, tipka za reset CMOS-a, koja inače praktično svijetli u mraku, nadalje tu su još četiri USB2.0, jedan FireWire te jedan eSATA konektori, u zadnjoj “kućici” nas čeka jedna mrežna kartica te još dva USB2.0 konektora, iza njih se nalazi ROG Connect on/off prekidač, a pored istog i sam ROG Connect USB utor koji služi za spajanje drugog računala za remote TweakIT opcije. Izlazi zvučne kartice su pak postavljeni na odvojenoj SupremeFX kartici. Sve u svemu i više nego dostatno opremljen I/O.

Po pitanju PCI utora, očekuje nas njih sedam komada. Dva PCI-E x, konektora od kojih jedan odlazi za SupremeFX karticu, dva klasična 32-bitna PCI utora, te tri PCI-E x16 2.0 utora. Od njih prvi dva rade u punoj x16 propusnosti, osim u slučaju multi-GPU konfiguracije kada rade u 2x 8x konfiguraciji, dok posljednji PCI-E x16 radi na propusnosti x4, a može služiti za npr. dodatnu PhysX karticu. Asus je napravio dobar po pitanju rasporeda komponenti na ploči tako da neće biti konflikata u slučaju korištenja duljih i/ili dual-slot grafičkih kartica. Treba istaknuti kako M3F podržava Nvidia SLI, te ATI CrossfireX tehnologije.

Nadalje, spomenut ćemo neke važnije čipove/kontrolere kojima je ova ploča opremljena. Dva iROG čipa koji djeluju na hardverskoj razini a pružaju nam blagodati manipulacije mogućnostima ove ploče bilo iz BIOS-a ili softverskog okruženja. Tu je i Realtekov RTL8110SC gigabitni mrežni kontroler s podrškom za GameFirst tehnologiju. Od ploče ovakvog kalibra smo možda očekivali i dvije mrežne, no izostanak dodatne nećemo uzimati za zlo. Od dodatnih SATA kontrolera tu su Jmicronovi 322 i dva 363 kontrolera, koji su zaduženi za dodatna četiri SATA konektora. Uz njih tu je i neizostavni VIA-in VT6308P FireWire kontroler, te Winbondov W83667HG-A kontroler koji služi za dodatne izlaze na ploči te za hardverski monitoring. EPU (The Energy Processing Unit) čip se nalazi u blizini socketa, a služi za kontrolu i regulaciju energetskim resursima. On automatski diže i spušta struju kada je potrebno za šest glavnih komponenti; odatle i naziv EPU-6. Nešto niže u tekstu smo opisali i popratili slikama kako isti funkcionira u praksi.

Vjerojatno ste do sada uočili omanji crveni gumbić “magičnih” svojstava. Radi se dakle o gumbu koji ima dvije funkcije. Prva je MemOk!, a druga je Go_Button. Oboje smo obradili na samom početku pa znate o čemu se ovdje radi. Na koji način radi? Kada stisnemo crveni gumb prije POST-a, isti će omogućiti MemOk! opciju, a ako ga stisnemo dok smo u Windowsima, isti će overclockirati vaš sistem ovisno o profilu koji ste prije definirali u BIOS-u.

Odmah pored magičnog crvenog gumba, tu su ProbeIT izvodi na ploči. Funkcije istih smo već opisali, no ukratko ćemo reći kako se radi o pet mjernih točaka koje služe za mjerenje napona krucijalnih komponenti. Jako korisna stvar, ali ako vam je matična u kućištu, mjerenje može napraviti više štete nego koristi, ako “nabodete” krive točke. Više nam se npr. svidio način na kojim je to napravljeno na sada već staroj Rampage II Extreme ploči, gdje je to izvedeno preko dodatnih izvoda sa žicama.

Ploča dolazi sa osam SATA konektora. Šest konektora koji su smješteni pod 90 stupnjeva na samom desnom rubu ploče su pogonjeni od strane Intelovog P55 čipseta, te podržavaju RAID 0, 1, 5, 10. Ostala četiri su pogonjena od strane Jmicronovih kontrolera što i nije tako sjajno rješenje. Dva crvena SATA konektora se nalaze na Jmicron JMB322 kontroleru, a namijenjeni su za SpeedingHDD funkciju, s podrškom za RAID0. Druga dva, bijela SATA konektora se nalaze na dva Jmicronova JMB363 kontrolera. Oni su označeni kao ODD konektori (optical disk drives), te kao takvi su namijenjeni za spajanje low-bandwith optičkih uređaja. Upravo na ovaj dio priče smo htjeli istaknuti kao promašaj u dizajnu; naime pored šest Intelovih SATA konektora, postoji dovoljno mjesta za gore navedena dodatna četiri Jmicron SATA konektora, no Asus je išao nekom čudnom logikom pa ih je raštrkao po ploči.

M3F dolazi sa čak osam naponskih konektora za spajanje dodatnih ventilatora. Svi konektori su 4pinski, tako da je moguće spajanje PWM ventilatora, ovaj potez svakako pozdravljamo. Također tu su i tri konektora za termalne sonde koje Asus nažalost nije uključio u bundle ploče. Tu su već standardni 8-pinski EPS te 24-pinski ATX konektori koji su korektno smješteni na rubovima ploče.

Do sada je vjerojatno dosta vas čulo za Asusov OC Station. Praktična stvarčica, a koju je moguće spojiti i na ovu ploču. Konektor za spajanje se nalazi odmah pored tipaka za paljenje i reset računala na samom donjem rubu ploče. Nismo imali prilike probati OC Station, no nadamo se da ćemo ga se što prije domoći kako bismo vam prezentirali mogućnosti istog.

WP-Backgrounds Lite by InoPlugs Web Design and Juwelier Schönmann 1010 Wien